Gosp. Damir Perinčić, konzultant za fondove EU

20.01.2012 | piše: Ekipa prilike | foto: AutoZubak.hr

Hrvatskim se poduzetnicima s približavanjem članstva u Europskoj uniji sve više omogućuje uporaba nepovratnih sredstava iz programa EU dostupnih zemljama članicama. Naime, novi će fondovi biti više usmjereni prema gospodarstvu za razliku od pretpristupnih, koji su bili usmjereni na pomoć Hrvatskoj u provedbi legislative EU. O tome što čeka poduzetnike kad uđemo u EU, kako se snalaze te koje im se mogućnosti trenutačno pružaju razgovarali smo s bivšim hrvatskim veleposlanikom i konzulom Damirom Perinčićem, koji je nakon 15 godina rada u diplomaciji odlučio uploviti u konzultantske vode. Direktor je i konzultant za fondove EU u zagrebačkoj konzultantskoj tvrtki Kuper, organizira seminare i radionice na temu kako doći do nepovratnih sredstava iz fondova EU te kako sudjelovati na natječajima javne nabave prema europskim pravilima. S partnerskom francuskom konzultantskom kućom EUPMC-om s.a.r.l. sa sjedištem u Strasbourgu održava portal www.eufondovi.eu.

Koji su programi iz pretpristupnih fondova EU trenutačno dostupni malom i srednjem poduzetništvu? Jesu li otvoreni koji natječaji?

Iako dosadašnji programi zbog ciljeva i prioriteta koje su željeli ostvariti nisu bili namijenjeni izravno malom i srednjem poduzetništvu, u mnogo slučajeva provedba projekta podrazumijeva i različite usluge, radove ili nabavu robe. Budući da je riječ o trošenju europskog novca u projektima koji se provode u Hrvatskoj, EU zahtijeva da se taj novac troši u sklopu postupka javne nabave prema pravilima EU. Našim poduzetnicima preporučio bih da odmah počnu, ne čekajući da im itko to kaže. Treba prihvatiti stvarnost da je EU ovdje i da što prije treba naučiti ponašati se i poslovati u tom okružju. Trenutačno je otvoreno nekoliko natječaja javne nabave i ne bi ih trebalo propustiti. Najavljeno je da će još ove godine izaći i natječaj na kojem će se sa svojim projektima za nepovratna sredstva moći natjecati i mala i srednja poduzeća.

Kako se hrvatski poduzetnici snalaze i jesu li dovoljno informirani o mogućnostima i novcu koji mogu povući iz pretpristupnih fondova?

U mnogim dnevnim kontaktima s poduzetnicima ne mogu se oteti dojmu da im informiranost nije jača strana. Mnogi pitaju bi li mogli dobiti nepovratna sredstava za kupnju stroja, broda, financiranje gradnje objekta, npr. hotela, staračkog doma i sl. Jednom riječju, pokazuju da uopće ne razumiju kako funkcionira sustav. Naravno da se tim projektima može dobiti i stroj i brod i slično. No bit je da fondovi EU nisu namijenjeni tomu da bi pojedinom poduzeću pomogli u teškoćama ili mu nadomjestili kredit ako nema vlastitog novca. Pitanje treba postaviti obrnuto: 'Kako kao gospodarski subjekt mogu pridonijeti društvenom boljitku?'Hoće li uvođenje nove tehnologije znatno pridonijeti očuvanju okoliša? Hoće li uvođenje novog oblika turističke ponude povećati zaposlenost i veoma unaprijediti turističke prihode regije? Razmišljajući tako i iščitavajući prioritete institucija odgovornih za provođenje programa EU, bit ćemo bliže i mogućnosti da dobijemo stroj ili brod. S druge strane znam za brojne primjere velike uspješnosti na najsloženijim projektima s područja znanstvenih istraživanja. U prijavi programa koji financiraju znanost Hrvatska je postigla natprosječne rezultate. Nažalost, gospodarstvo još spava.

Rekli ste da se od naših regija, Istra, već ponaša kao da je u Europskoj uniji. Kakvo je stanje u drugim regijama?

I za uspješnost u dobivanju nepovratnih sredstava treba imati strpljenja, upornosti i temeljitosti; treba znati barem engleski jezik, i to vrlo dobro, a treba imati i kontakte ili, bolje rečeno, dobre partnere. Nakon ulaska u EU naše tvrtke moraju početi razvijati praksu traženja partnera u ostalim zemljama članicama i tako se uključivati u gospodarske tokove. Kako naći partnera, vjerojatno je najvažnije pitanje koje se nameće svim manjim poduzetnicima koji se žele okušati na velikom tržištu Unije. Osim mreža putem kojih se može informirati o mogućim partnerima, pa i kontaktirati s njima, širok je prostor za hrvatske institucije zadužene za gospodarstvo da pruže logističku potporu i pomoć u osposobljavanju poduzetnika za tržišne utakmice u novim uvjetima. Pripreme bolje idu u onim krajevima Hrvatske koji su povezaniji sa susjedstvom ili svijetom, kao što je slučaj u Istri. Slijedi je zapadna Hrvatska, a što idemo južnije, to je tužnije, odnosno gospodarstvo je uspavanije.

Što se sprema u budućnosti? Koje se mogućnosti nude hrvatskim poduzetnicima, hoće li se raditi o većim iznosima za povlačenje kad uđemo u EU?

Budućnost je već stigla. Već danas imamo pristup dijelu fondova EU, tzv. redovnih fondova. Zajednički proračun Unije za 2011. iznosi gotovo 142 milijarde eura. Gotovo 46 posto od tog iznosa namijenjeno je prioritetu kohezije i konkurentnosti za rast i zapošljavanje. Tu je novac i za projekte koji su izravno dostupni i namijenjeni malom i srednjem poduzetništvu.U sklopu tih prioriteta osmišljeni su programi CIP i Fp7 za poduzetništvo i znanost. Njima se podupire sinergija znanosti i poduzetništva kako bi se osmislili inovativni proizvodi za tržište.

Kako se najbolje pripremiti za povlačenje novca?

Dobar je put "upoznati darovatelja" i mogućnosti financiranja. Važno je znati da je riječ o nečemu potpuno novom u poslovanju poduzeća. Vrlo je važno razumjeti da se te mogućnosti stalno otvaraju i ponavljaju. Ako nismo bili uspješni prvi put, ne znači da trebamo odustati. Upravo suprotno, treba ići dalje jer se sa svakim novim pokušajem vjerojatnost uspjeha povećava. Dakle, treba razumjeti kako sustav funkcionira, razumjeti prioritete i naučiti gdje se informirati. Vrlo je važno biti na izvoru vjerodostojnih i pravodobnih informacija.

Jesu li konzultantske usluge koje pružaju pomoć u vezi s fondovima EU skupe?

Pitanje je što je skupo ako vam konzultant pribavi nepovratni iznos od više stotina tisuća eura, no u pravilu to tako ne ide. To bi trebao biti zajednički rad krajnjeg korisnika i konzultanta. Put od ideje do projekta EU nije jednostavan i najlakši je
kad svatko odradi svoj dio posla. Mnogo je važnije razumijevanje procesa nego pisanje prijave. Dakle, ključna je ideja, a to tvrtkama ne može dati konzultant.

I, na kraju, što biste savjetovali poduzetnicima?

Želim naglasiti da su fondovi EU zamišljeni kao dodatna potpora najboljima da bi bili još bolji. To su izvori namijenjeni onima koji stvaraju tehnologiju budućnosti, onima koji osmišljavaju nove, bolje i konkurentnije proizvode te onima koji otvaraju nova radna mjesta. To je novac koji izdvajaju svi građani EU kako bi to područje svima njima osiguralo miran i dostojanstven život i rad.

Što mislite o ovoj temi?